2.1. Padne li stablo u šumi, a nema nikoga da ga čuje…

Učenici trećih razreda su nedavno rješavali jedan upitnik o pojmu zvuka, u kojemu su, između ostalih, postavljena i sljedeća tri pitanja (bilo je ponuđeno još odgovora, ali za našu temu su zanimljiva samo ova dva):

 1. Koja od donjih tvrdnji bolje opisuje rasprostiranje zvuka kroz zrak?

a) Čestice zraka se gibaju na određeni način. Ovo gibanje proizvodi zvuk kada čestice zraka udare u slušateljev bubnjić. Zvuk ne postoji dok čestice zraka ne udare u bubnjić.

b) Čestice zraka se gibaju na određeni način. Zvuk je ovo gibanje čestica zraka.

2. Dovršite sljedeću rečenicu: Gibanje odnosno mirovanje čestica zraka koje si opisao/la u prethodnim pitanjima…

a) …stvara zvuk u slušateljevom uhu jer zvuk ne postoji dok čestice zraka ne udare u slušateljev bubnjić.

b) …jest zvuk.

3. Dovršite sljedeću rečenicu: Gibanje odnosno mirovanje čestica zraka koje si opisao/la u prethodnim pitanjima…

a) …nastaje prije stvaranja zvuka. Zvuk nastaje kad čestice zraka udare u slušateljev bubnjić i ne postoji prije toga.

b) …nastaje u isto vrijeme dok se zvuk propagira jer opisano gibanje čestica zraka jest zvuk.

 

Naravno, točnim odgovorom smatrao sam u sva tri slučaja b). Ali, odgovori pod a) postavljaju jedno staro i zanimljivo pitanje: ”Padne li stablo u šumi, a nema nikoga da to čuje, je li proizvelo zvuk?”

Mislio sam da je to pitanje zapravo koan, pitanje u japanskom zen buddhizmu koje nije namijenjeno tome da nađemo ispravan odgovor nego tome da naletimo na granicu gdje racionalnost ne uspijeva. Ali nije, nema veze s Japanom, poteklo  je od Georgea Berkeleya. Njegov odgovor na pitanje bio je ”ne”: ako nitko ne čuje, zvuk ne postoji. Isto pitanje mučilo i Lisu i Barta.

Lisa: If a tree falls in the woods and no one’s around, does it make a sound?

Bart: Absolutely! [makes sound of a tree falling]

Lisa: But Bart, how can sound exist if there’s no one there to hear it.

Bart: Wooooooo…

Da ne zlorabim te slavne likove, nastavit ću dijalog pod drugačijim imenima.

Tvrtko: Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz. Zvuk nastaje više ili manje periodičnim titranjem izvora zvuka koji u neposrednoj okolici mijenja tlak medija, poremećaj tlaka prenosi se na susjedne čestice medija i tako se širi u obliku valova. Nije valjda da misliš kako poremećaji tlaka koji nastanu padom stabla ovise o našim bubnjićima?

Jasna: OK,  u pravu si ako prihvatim tvoju definiciju zvuka.

Tvrtko: Nije to ”moja definicija”. Ova je iz enciklopedije, ali ista stvar piše bilo gdje da potražiš.

Jasna: Ali, zašto je definiran baš tako, u rasponu od 16 Hz do 20 kHz?

Tvrtko: To je raspon u kojem čuje ljudsko uho.

Jasna: Eto vidiš, ipak ovisi o našem uhu. Način na koji definiraš zvuk povezan je s ljudskim sluhom. Bez nas ljudi možda postoje ta zgušnjenja i razrjeđenja zraka, ali ne postoji zvuk – jer bez nas taj raspon od 16 Hz do 20 kHz preko kojega definiraš zvuk nema nikakvoga smisla. Zvuk je definiran u odnosu na našu sposobnost da čujemo.

Ne znači da je dijalog dovršen – možete ga nastaviti. Možete li dati još argumenata za Tvrtka ili za Jasnu? Tko je u pravu?

4 misli o “2.1. Padne li stablo u šumi, a nema nikoga da ga čuje…

  1. I Tvrtko i Jasna su u pravu o svojim teorijama, no moramo gledati: kako je definiran zvuk?

    Hrvatska Wikipedija kaže: “Zvuk je ljudska percepcija nestalnih podražaja nastalih kao posljedica promjene razine tlaka koja se širi elastičnim medijem u kojeg je uronjen opažač (slušatelj).”
    – Ova definicija potvrđuje Jasninu teoriju.

    Engleska Wikipedija kaže: “Zvuk je vibracija koja se širi kao mehanički val pritisaka i premještanja atoma, kroz neki medij.”
    – Ova definicija potvrđuje Tvrtkovu teoriju.

    Sada se problem sveo na drugo pitanje: Je li u pravu hrvatska ili engleska Wikipedija? 😀

  2. Krenuo sam odgovarati na pitanja za usmeni, ali jednostavno mi je ovo zapelo za oko. Pa prije svega da dam svoj odgovor na pitanje o wikipedijama. Hrvatska wikipedija griješi već na trećoj riječi u davanju definicije. Činjenica da je čovjek prvo i vjerojatno zasad jedino biće koje je definiralo zvuk ne znači da je zvuk ljudska percepcija jer na to se nadovezuje da hrvatska wikipedija smatra sva ostala bića gluhima.
    Slažem se sa Tvrtkom jer bi se sličan problem mogao postaviti i sa svjetlosti. Ako u sobi sjedi 5-ero ljudi i svih 5-ero je slijepo, a jedini izvor svjetla je žarulja koja je upaljena, znači li to da je u sobi mrak? Naravno da ne, svjetlost postoji, ali ne postoji osoba koja ju može vidjeti.

  3. zvuk nastaje kada materija vibrira. Svakako da zvuk postoji I ako ga covek ne cuje, gibanje vazduha se desava bilo ili ne bilo coveka u sumi da to registruje, a osim toga reci “nema nikoga u sumi” podrazumevajuci ljudsko bice je suludo jer ima drugih bica u najmanju ruku zivotinja.., osim toga kako cuje slepi mis(do 120 hiljada herca), pas ili macka itd, tj oni cuju frekvencije zvuka koji su nasem uhu neuhvatljivi, ali to ne znaci da ne postoji!! tj kako zvuk može biti I percepcija drugih bica, ne samo ljudskih, radije idem uz definiciju zvuka Engleske wikipedije…………….

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s