-
zbog ove je formule poneki fizičar postao religiozan?
Devedesetih godina prošlog stoljeća važni hrvatski fizičar Nikola Cindro, tada već na kraju karijere, predavao je i na splitskom studiju fizike. U jednom od tadašnjih predavanja izrekao je i rečenicu iz naslova ovoga teksta, koja mi je kao studentu ostala u pamćenju kao usputna zanimljivost, da bih mnogo godina kasnije višekratno razmišljao o njoj. Ponekad… Continue reading
-
dokazuju li svjetionici kako Zemlja nije globus?
Poslan mi je sljedeći tekst pod gornjim naslovom, naime kao pitanje što mislim o tome. “Zemljin obujam je navodno 24.901 milja (40.074,28km) na ekvatoru. To znači da bi horizont trebao pasti iz vidokruga po stopi od 8 inča(20,32 cm) po milji(1609 m) na kvadrat udaljenosti. Samuel Birley Rowbotham (1816–1884), koji je nosio pseudonim “Paralaksa” je… Continue reading
-
tko je otkrio da je Zemlja kuglasta? (ulomak iz James Hannam, The Globe: How the Earth Become Round)
Budući da se najraniji sačuvani spomen Zemlje kao sfere nalazi u dijalogu Fedon kojega je Platon napisao nakon povratka s boravka u južnoj Italiji, vrijedi istražiti je li to bila jedna od teza koje je pokupio od pitagorejaca koje je ondje upoznao. … Diogen Laertije tvrdio je da je Pitagora prvi rekao da je Zemlja… Continue reading
-
Pitagorejci, pentagram i zlatni rez? (iz povijesti matematike)
Bavljenje matematikom u drevnoj Grčkoj nije bilo za svakoga – dapače, matematičari su bili članovi svojevrsnog tajnog društva kojemu je osnivač bio legendarni Pitagora, a koje se osim matematikom bavilo i raznim vidovima pristupa božanskim stvarima. Znak im je bio pentagram, koji u sebi uključuje jedan (iracionalni) omjer duljina kojega danas nazivamo zlatni rez i… Continue reading
-
uz Noetherin teorem: zakoni očuvanja (ulomak iz Cindro/Colić: Fizika)
Zakoni očuvanja – količine gibanja, energije i kutne količine gibanja (zamaha) – nisu naprosto činjenica svijeta, nego slijede iz homogenosti vremena te homogenosti i izotropnosti prostora. Do tog važnog otkrića došla je njemačka matematičarka Emmy Noether, koja se nakratko zainteresirala za fiziku, 1915. otkrila taj ključni teorem i vratila se svojim matematičkim poslovima. Matematički dokaz… Continue reading
-
spin: baš kao kad se nabijena kuglica vrti – samo što nije kuglica i ne vrti se?
Slavni fizičar Wolfgang Pauli je 1925. skontao da je ono što nazivamo elektronskom konfiguracijom atoma određeno sa četiri tzv. kvantna broja, od kojih su prva tri cijeli brojevi, a četvrti kvantni broj, koji nas ovdje zanima, može poprimiti točno dvije vrijednosti: ili pozitivnu ili negativnu. Prva tri kvantna broja mogla su se otprilike povezati s… Continue reading
-
Banach – Tarskijev paradoks
Banach – Tarskijev paradoks teorem je iz teorije skupova geometrije i objašnjava proces dobivanja nečega u većoj količini nego s kojom smo započeli. On kaže da ako uzmemo neko tijelo i podijelimo ga na određeni broj skupova te dijelove možemo rotirati, a zatim ispremještati, bez dodavanja sličnih skupova, kako bi stvorili dva identična takva tijela.… Continue reading
-
5.2. što je to eter (u fizici)?
Riječ eter, poput mnogih drugih (npr. energija, elektron, itd.) ima grčko porijeklo, a u fizici se pojavljuje u 17. stoljeću s Descartesom (iliti Kartezijem, kako ga se ponegdje još naziva). On je smatrao da je osnovna značajka fizičkog svijeta ta da fizičke stvari zauzimaju neki prostor (za razliku od ne-fizičkoga, od onoga što mislimo, a… Continue reading
-
28. zadatak na maturi iz fizike u ljetnom roku 2021./22.
Ovaj put se, za razliku od uobičajenih priloga na ovome blogu, nećemo baviti nekim višesmislenostima koje bi zahtijevale neko duboko promišljanje, nego jednim jednostavnim zadatkom iz fizike koji je naprosto pogrešno postavljen. Zašto bi to bilo zanimljivo? Zato što se takav zadatak, pogrešno postavljen, pojavio na maturi, a stručna skupina NCVVO-a (ustanove koja provodi mature)… Continue reading
-
Koliko NEPROBUŠENI balon ima rupa?
Na prvu bi većina ljudi rekla da je odgovor na pitanje navedeno u naslovu nula tj. da neprobušeni balon ima nula rupa. Valjalo bi prvo definirati što je to rupa u našem svakidašnjem životu, a kasnije ćemo analizirati matematički pogled. Ako jedan komad A4 papira bez rupa škarama probušimo, tom papiru smo dodali jednu rupu.… Continue reading